欢迎来到留学生英语论文网

当前位置:首页 > 论文范文 > Foreign Language

Odnosa prema korisniku interneta kao

发布时间:2018-03-30
该论文是我们的学员投稿,并非我们专家级的写作水平!如果你有论文作业写作指导需求请联系我们的客服人员

Uvod

One su in, one su hit, na njima morate biti! O njima se ozbiljno piše u medijima, o njima se usput razgovara na ulici! One su društvene mreže!

Web 2.0 je donio preokret u nacinu odnosa prema korisniku Interneta kao pojedincu i skupini korisnika kao masi. Pristup orijentacijom na korisnicko sudjelovanje u stvaranju sadržaja i društvenom komponentom mijenja dosadašnji nacin prezentacije informacije. Korisnicima je omoguceno stvaranje, uredivanje i objavljivanje vlastitih multimedijskih sadržaja, komunikacija i socijalizacija te medusobna suradnja na zajednickim projektima. Društvene mreže su idealan primjer Weba 2.0. Ovaj seminar donosi pregled društvenih mreža, povijest, razvoj i funkcije jedne od najpopularnijih mreža današnjice. Na temelju vlastitog iskustva, osvrnut cu se i na pozitivne i negativne karakteristike Facebooka. Biti ce predstavljeno pojmovlje koje je znacenjski vezano za pojam društvenih mreža kako bi se napravila distinkcija. Na kraju slijedi zakljucak koji sumira sadržaj i kriticki procjenjuje važnost fenomena društvenih mreža.

1. Društvene mreže

Društvene mreže predstavljaju odnose izmedu pojedinaca u grupi, npr. prijatelja, obitelji ili nacin na koji su pojedinici u toj grupi povezani, a ostvaruju se putem web stranica društvenih mreža. Takve stranice nude mogucnost otvaranja vlastitog profila i popunjavanja osnovnih podataka o sebi. Osoba se može predstaviti: imenom i prezimenom ili nadimkom, slikom, mjestom stanovanja, podacima o školi, zanimanju, hobijima, navikama i drugim interesima. [1] Pomocu tih profila korisnici se ukljucuju u virtualne zajednice i grupe kako bi upoznali ljude slicnih stavova i interesa. Omogucuje im se medusobno izmjenjivanje poruka, chat, pisanje blogova te upoznavanje novih ljudi. [2] Smisao takvih mreža je povezivanje s prijateljima i poznanicima. Pri tome su njihove veze i odnosi javno dostupni i vidljivi svima ili samo ljudima u njihovoj mreži (ovisno o politici privatnosti stranice društvene mreže).[3] Osim pronalaženja istomišljenika, ovi servisi poticu i razmjenu multimedijskih sadržaja (slike, video), znanja te iskustava. Time se društvene mreže ukljucuju na popis tipicnih primjera Weba 2.0 prema O'Reillyjevoj shemi.[4]

Danas su popularne društvene mreže: Facebook, Myspace, Twitter, Last.fm, Flickr, Linkedin itd.

Postoji još puno drugih društvenih mreža koje su orijentirane na razlicite grupe korisnika ili prema razlicitim temama te vrstama sadržaja. Na primjer, u privatnu mrežu aSmallWorld možete doci samo ako vas pozove prijatelj.[5] BeautifulPeople je pak elitna mreža u kojoj se ocjenjuje privlacnost clanova pa ne možete biti clan ako niste fizicki lijepa osoba.[6] Postoje i društvene mreže koje ciljaju na ljubitelje životinja pa tako na webu možete pronaci Mydogspace i mnoge druge. Popis ostalih mreža možete naci ovdje http://traffikd.com/social-media-websites/.

3. Vezani pojmovi

3.1. Društveni mediji

Andreas Kaplan i Michael Haenlein definirali su društvene medije (engl. social media) kao "grupe Internet-baziranih aplikacija izgradene na ideološkim i tehnološkim temeljima Weba 2.0, a dopuštaju stvaranje i razmjenu generiranog sadržaja od strane korisnika."[7] Društveni medij koristi Internet i web tehnologiju za pretvaranje elektronskih medija iz monologa (komunikacija oblika „jedan prema mnogima") u društvene dijaloge (mnogi prema mnogima). Ovakav koncept transformira ljude iz potrošaca sadržaja u proizvodace sadržaja.[8] Primjer društvenog medija može biti Twitter o kojem ce biti kasnije više rijeci.

3.2. Društveni softver

Moglo bi se reci da je pojam društveni softver (engl. social software) djelomicno sinonim pojmu prethodno navedenom, društveni mediji. široka definicija koja pokriva ovaj pojma glasi da je društveni softver svaki softver koji podržava ili potice grupnu interakciju. Društveni softver se poceo razvijati u posljednjih nekoliko godina, npr. Youtube je zapoceo s radom 2005.g.[9] U društveni softver se ubrajaju alati koji imaju karakteristike poput: besplatni su ili koštaju jako malo, najcešce se oslanjaju na web kao platformu, dakle, sve je na webu, jednostavni su za korištenje, a omogucuju raznolike i bogate oblike interakcije medu korisnicima. [10]

Zbog jednostavnosti alata i intuitivnog sucelja, otvorenosti i lakoci komunikacije, bilo tko može npr. otvoriti blog, staviti video na Youtube, organizirati Wiki stranicu za neki projekt, pohraniti slike na servisu koji dopuštaja rangiranje uradaka, komentiranje drugih korisnika itd. Oko društvenog softvera se formira zajednica koja aktivno razmjenjuje resurse. Zbog toga su alati društvenog softvera slicni društvenim mrežama, a svi sustavi društvenog softvera zajedno stvaraju poveznice medu korisnicima kroz koje se stvara online zajednica.

4. Prva društvena mreža

Prva stranica koja se prema karakteristikama mogla nazvati drušvenom mrežom je bila SixDegrees.com. Nudila je usluge kreiranja vlastitog profila, dodavanja i povezivanja sa prijateljima, liste prijatelja i sl. Pokrenuta je davne 1998. g., a ugasila se 2000.g. Mnoge druge stranice su nudile takve usluge, ali ih ni jedna prije nije kombinirala zajedno. AIM i ICQ su imali softversku podršku za dodavanje prijatelja na listu, ali te liste nisu bile vidljive drugima, vec samo doticnom korisniku. Classmates.com je povezivala clanove iste škole ili sveucilišta, ali korisnici nisu mogli nigdje napraviti svoj profil ili dodati prijatelje. Njezin osnivac misli da je u to vrijeme, Sixdegrees bio jednostavno ispred svog vremena da bi uspio. [11]

5. Facebook

Godine 2003., Mark Zuckerberg, tada student druge godine psihologije i kompjuterskih znanosti na Harvardu, iz ciste dosade je napisao programski kod za web stranicu Facemash.

Stranica je trebala predstavljati verziju popularne stranice hotornot.com, osnovanu još 2000.g.[12], ali ogranicenu samo na studente Harvarda. Ideja je bila ta da se na stranici slucajnim odabirom spoje slike dviju osoba, prikažu jedna uz drugu, a ispod njih dva gumba na koje registrirani posjetitelji stranice mogu kliknuti i tako izabrati koja od te dvije prezentirane osobe im se više svida ili ih privlaci. Medutim, iako se vijest o stranici e-mailovima proširila preko njegovih prijatelja medu druge studente, postojao je jedan problem. Zuckerberg je provalio u sustav studentkih domova i kopirao slike studenata bez ovlaštenja.[13] Tako da se vecina studenata cije je slike kopirao našla iznenadena kada su im tim projektom narušena prava privatnosti. Zbog toga je Zuckerberg stranicu morao vec nakon nekoliko dana ugasiti.

Vec sljedece godine, u veljaci 2004. godine, Zuckerberg je poceo suradivati sa harvardskim sveucilištem, buduci da su i celne osobe sveucilišta izrazile želju da se projekt povezivanja studenata u jednu mrežu oformi.[14] U vrlo kratko vrijeme je isprogramirao stranicu thefacebook.com, društvenu mrežu namjenjenu studentima svojeg maticnog sveucilišta.

Samo ime stranice je inspirirano sa kolokvijalnom rijeci facebook, naziv za popise imena, slika i kratke opise studenata, koji se vec vodio na nekim americkim sveucilištima kako bi se oni medusobno mogli bolje upoznati.[15]

Zuckerberg je unaprijedio i olakšao nacin komunikacije za studente pa se nova društvena mreža odmah uspjela proširiti medu kolegama na faksu. Thefacebook.com je postao toliko popularan u roku od mjesec dana da su se i druga sveucilišta htjela pridružiti. Prvo se pridružilo sveucilište Columbije, zatim Yale i Stanford, a sljedece godine i mnogo drugih sveucilišta i srednjih škola diljem SAD-a.[16] Dakle, u to doba, na Facebook se mogao prijaviti samo onaj tko je imao službenu e-mail adresu dodijeljenu od tih sveucilišta. Sa Zuckerbergom su suradnju uspostavili i njegovi kolege. Eduardo Saverin mu je pomogao financijski, a Dustin Moskovitz and Chris Hughes su bili postali suosnivaci tvrtke koja je kasnije upošljavala i nove ljude. Godine 2005., Zuckerberg je kupio domenu facebook.com za 200,000 $ i nova stranica je zaživjela.[17] Baza tvrtke se seli u Palo Alto, Californija, gdje posluje i danas, sa preko 300 zaposlenika.

Naravno, iako je Facebook tvrtka koja zaraduje preko reklamiranja, mora i financirati razne troškove poput održavanja, pohranjivanja i unaprijedivanja sustava. Za tvrtku su se zainteresirali razni investitori poput Petera Thiela (suosnivaca PayPala), Accel Partnes i Greylock Partners tvrtki te Microsoft. Nešto više od 1 % udjela u tvrtci Zuckerberg prodaje Microsoftu.[18] Ove godine je takoder dio prodan investitoru iz Rusije.[19] Razvoj Facebooka prate i tužbe. Na samom pocetku, braca Cameron i Tyler Winklevoss, osnivaci društvene mreže ConnectU, podigli su tužbu protiv Zuckerberga da je u vrijeme kada je kod njih radio kao programer, ukrao dijelove programskom koda i zapravo kopirao njihove ideje. Slucaj je završio na sudu, ali prije godinu dana postupak je prekinut bez presude, a dvije strane su se navodno nagodile izvan suda.[20] Sljedecih godina pa i danas, Facebook otvara vrata internacionalnoj javnosti, mijenja svoju politiku privatnosti, razvija softver i aplikacije koje se implementiraju na stranici, zabilježava ogroman i brz rast broja registriranih korisnika, postaje planetarno popularan i poznat. [21]

6. Funkcije Facebooka

Facebook predstavlja najpopularniju društvenu mrežu u Hrvatskoj, ali i u mnogim drugim zemljama. Nudi mogucnost otvaranja profila svakome tko ima mail adresu i tko je stariji od 13 godina.[22] Osim dodavanja prijatelja, druga osnovna opcija Facebook profila su Statusi. Statusi su kratke poruke o tome što radiš ili kako se trenutno osjecaš koja stoji na vrhu profila dok ju ne zamijeniš drugom porukom. Aplikacija Zid (engl. Wall) je takoder postavljena odmah na pocetku otvaranja profila. Na Zid se ostavljaju javne poruke upucene vlasniku profila. Treca osnovna aplikacija je Fotografije. Korisnik može pohranjivati svoje fotografije i oznacavati ih sve dok su one u skladu sa Pravilima Facebooka. To znaci da slika ne smije biti zašticena strogim copyrightom - koji ne dozvoljava distribuciju, ne smije biti uznemirujuca ili otkrivati previše golotinje i sl. Oznacavanje znaci da korisnik ima mogucnost kliknuti na fotografiju i dodati joj podatak o tome koja osoba je uslikana. Ako je ta osoba na listi njegovih prijatelja, ta fotografija ce se povezati sa profilom tog prijatelja. Ispod svake fotografije postoji naravno i mogucnost komentiranja slika.

Posebnost Facebooka su i dodavanja razlicitih aplikacija na virtualni profil. Aplikacije su podijeljene po kategorijama kao što su Edukacija, Igre, Zabava i sl.. Primjeri iz tih kategorija su: WeRead (Books iRead), Movies (prilagodena verzija vanjske stranice Flixter), Growing gifts... Neke aplikacije je programirao Facebook tim, dok su vecinu isprogramirali korisnici, što je naznaceno na samoj stranici aplikacije. WeRead (Books iRead) je aplikacija preko koje možete dodati na popis knjige koje citate ili ste procitali, ocijeniti ih i komentirati. Movies aplikacija dozvoljava ocjenjivanje i komentiranje filmova, testove podudarnosti sa prijateljima, testove filmskog znanja itd. Growing gifts je zabavna aplikacija kojom možete prijatelju poslati virtualni dar, biljku ili stablo koje ce nakon nekoliko dana narasti.

Facebook je takoder poznat po mogucnosti otvaranja interesnih grupa. Za otvaranje grupe ne trebate nikakvo znanje ili dopuštenje, samo kliknete na aplikaciju grupe, te nakon toga na gumb „Create a new group", ispunite osnovne podatke npr. naziv grupe, kategorija i kratki opis. Prema opisu grupe, drugi ce moci pronaci vašu grupu i uclaniti se u nju.

Kada se prijavite na svoj Facebook profil, pocetna stranica koja se prikaže bit ce podijeljena u nekoliko dijelova. Gore se nalazi: navigacijski dio preko kojeg se krecemo izmedu pocetne stranice, vlastitiog profila, popisa prijatelja i privatnog sanducica sa porukama. Gore desno se nalaze kartice koje sadrže podatke o našem racunu, opcije za podešavanja racuna (poput privatnosti ili ucestalosti obavijesti e-mailom) i sl. Kartice sa najpopularnijim aplikacijama se nalaze lijevo i uz donji rub. Popis sa notifikacijama o aktivnostima naših prijatelja se nalazi u sredini i zauzima najveci dio stranice. Na lijevoj strani se još nalaze kartice preko kojih možemo filtrirati sadržaj notifikacija o prijateljima, ovisno o tome u koju grupu smo ih stavili na popis (npr. kolege iz osnovne ili srednje škole).

Sve notifikacije koje stignu u News Feed ispod imaju polje za komentar, te gumb Like kojim odredenu aktivnost prijatelja možemo oznaciti da nam se svida. Srednji dio stranice se mijenjao vec nekoliko puta u zadnje dvije godine od kada Facebook bilježi brz porast clanova. Zadnja promjena je bila prije nekoliko mjeseci, a novost je da sada imamo prozor sa News Feed i Live Feed. News Feed se fokusira na popularne sadržaje i aplikacije (prema algoritmu koji kombinira broj puta koliko je neki sadržaj bio zamijecen i oznacen dobrim preko gumba Like ili ako je dobio puno komentara). Live Feed ce nam pak prikazati sve nedavne aktivnosti koje su radili naši prijatelji.[23] Sa desne strane, u gorenjm kutu se nalaze zahtjevi i pozivi prijatelja. To mogu biti pozivi za dodavanje odredene aplikacije, poziv za uclanjenje u grupu ili poziv na društveni dogadaj.

Nadesno, pri sredini ce se prikazati obavijesti sa datumom znacajnog dogadaja koji ce posjetiti prijatelj. To može biti koncert, izložba, okupljanje prijatelja, a može nam se pokazati i datum rodendana prijatelja. Takoder, u aplikaciji Events, sami možemo dodati dogadaj na koji planiramo ici i njegovo vrijeme održavanja pa ce se takva notifikacija prikazati na profilu naših prijatelja.

7. Pozitivne strane

Prvu pozitivnu stranu društvene mreže Facebook možemo vidjeti vec u definiciji: spaja ljude slicnih interesa koji se poznaju u pravom životu ili one koji bi se htjeli upoznati jer imaju nešto zajednicko.

Nadalje, preko notifikacija omogucava pracenje odnosa izmedu prijatelja, aktivnosti kojima se pridružuju na nacin koji je brz, ucinkovit i pregledan.

Služi kao servis za pohranjivanje albuma i slika, te je opet vrlo praktican i pregledan pri tome.

Omogucuje organiziranje dogadaja ili pokreta te pracenje zainteresiranosti ljudi.

Na jednom mjestu ima implementirane mnoge aplikacije koje služe za dijeljenje mnogih interesa i aspekata života sa prijateljima. Na primjer, liste najdražih stvari iz bilo koje sfere interesa, popise knjiga, filmova... Inace bi nam za to trebalo clanstvo na nekoliko razlicitih stranica.

8. Negativne strane

Iako se tvrdi da društvene mreže pomažu u povezivanju i upoznavanju ljudi, prema istraživanjima, prijateljstva sa stvarnim ljudima nisu se ništa više produbila nego što su bila prije nego smo imali profile na Facebooku.[24] Moguce je steci puno površnih znanaca i vidjeti beskorisne informacije o njima.

Kao i kod chata ili foruma gdje se ljudi skrivaju iza nadimaka i možda lažu o svojim osobinama, kod Facebooka je to isto moguce. Neki ljudi mogu Facebook doživjeti kao svoju pozornicu na kojoj se mogu predstaviti kako žele. Iako mi znamo njegovo ime i prezime, osoba može objavljivati samo one sadržaje i price o sebi koje joj odgovaraju. Filtrirajuci informacije, može se prikazati kao bolja osoba nego što jest.

Negativna strana može biti i politika privatnosti. Ako ne zaštitite svoj profil preko opcija za sigurnost, vaši podaci ce biti javno dostupni cak i preko Google tražilice. Pri svakom spremanju fotografija morate razmisliti kakve su to fotografije i da li vas prikazuju u kompromitirajucem položaju. Nikad ne znate tko iz vaše mreže prijatelja i poznanika ih može proširiti dalje i nanijeti vam zlo.

Zamijecen je i fenomen tracanja te neobveznog razgovora u stvarnom životu o ljudima koje zapravo uopce ne poznajemo, a saznali smo neke informacije o njima preko Facebook profila.[25]

Ako niste zaštitili svoj profil od radoznalih pogleda ili ako ste neoprezni, možete biti žrtva uhodenja (engl. stalking) i mrežne krade identiteta (engl. phishing). Uhodenje preko Facebooka je jedna od briga americkih studenata. Iako se na Facebooku može doci do kontaktnih podataka od mjesta stanovanja, broja mobitela ili mail adrese i ako niste aktivirali najstrožu opciju privatnosti, studenti te podatke ostavljaju na profilu.[26] Internetom se šire lažne stranice koje izgledom podsjecaju na Facebook, ali imaju drugaciju domenu. One pri vašoj prijavi na stranicu spremaju podatke sa profila kako bi ih možda u buducnosti iskoristile za financijsku ili neku drugu dobit. Zato uvijek morate pogledati u adresnu traku da biste provjerili koja je domena kada se negdje prijavljujete.[27]

Kolicina aplikacija i konstantne obavijesti mogu biti zabavne, ali i ici na živce. Zato je potrebno provjeriti opcije od kojih aplikacija želimo da nam stižu obavijesti, a od kojih ne želimo primati obavijesti.

Kao što sam vec navela, vecinu aplikacija su radili programeri izvan Facebook tima ili cak obicni ljudi koji se ne razumiju tako dobro u jezike za pisanje softverskog koda. Ta cinjenica implicira da su te druge aplikacije manje kvalitetne i samim time manje funkcionalne. Medutim, ne možete lako provjeriti funkcionira li aplikacija dobro i je li zanimljiva osim ako ju ne isprobate. Aplikacije doduše imaju obrazac za ocjenjivanje, ali ga korisnici najcešce ne koriste pa prave procjene prije vlastitog iskustva i nema.

Jedan stavka u uvjetima korištenja Facebooka koja je prije izazivala jako velike prigovore je ta da ne možete izbrisati racun, samo ga možete deaktivirati. Facebook tvrdi da nakon deaktivacije na svojim serverima još neko vrijeme drži dostupnim sve vaše podatke, za slucaj da se predomislite i želite ponovo biti aktivni clan. [28]

Facebook nije u potpunosti zašticen ni protiv spama. Na profil mogu dolaziti notifikacije o aplikacijama sa lažnim imenima koje vas žele namamiti da kliknete na nju. Kada kliknete na nju, ona ce vas odvesti na neku sasvim drugu aplikaciju koja vas vjerovatno uopce ne zanima.

Još jedna velika mana Facebooka je ta da jako brzo vodi u opsesivnost. Zarazne aplikacije i igrice, te konstantne obavijesti o zanimljivim aktivnostima prijatelja u realnom vremenu dovest ce vas do pretjeranog sjedenja pred racunalom. Nakon pocetne oduševljenosti, doci ce period zasicenja.

9. Ostale društvene mreže

Myspace omogucava stvaranje virtualnih zajednica u kojima se objavljuju osobni profili, dodaju prijatelji, objavljuju se blogovi, komentari, fotografije, te glazbeni i video materijali. Myspace narocito koriste glazbenici jer im nudi platformu za spremanje do 6 pjesama odjedanput te mogucnost notifikacija o buducim koncertima. Tako mogu svojim fanovima ponuditi dobru stranicu bez puno truda.

Profili se mogu prilagoditi prema osobnom ukusu preko html i css koda. Ta karakteristika može biti zanimljiva, ali isto tako prouzrociti puno problema. Ako html nije verificiran preko World Wide Web Consortium (W3C) stranice, a nije tocno napisan, stranica se nece moci normalno ucitati u web preglednik.[29] Osim toga, ako korisnicima date previše slobode pri prilagodbi stranica, a oni nisu naucili kako napisati kod za lijepu i urednu stranicu, dobit cete prenatrpanost, nepreglednost i šarenilo koje bode u oci.

Od samog pocetka je bio meta spama i phishinga koji su zagušivali sanducice korisnika sa svojim oglasima i lažnim linkovima kojima bi krali podatke za prijavu.[30] Bogata multimedijska platforma (glazba, video) je bila temelj Myspaceova uspjeha. No, u posljednjih godinu dana je Myspace-u popularnost naglo pala i prvo mjesto u vecini zemalja svijeta je zauzeo sofisticirani Facebook.[31]

LinkedIn je namijenjen poslovnim korisnicima kojima omogucuje ostvarivanje i održavanje kontakata sa poslovnim kolegama, partnerima i klijentima s kojima suraduju. Profil sadrži informacije o trenutnom zaposlenju te o ostalim podacima vezanim za karijeru.[32]

Twitter je mikrobloging servis sa primjesama društvene mreže.[33] Temelji se na pisanju kratkih zapisa od 140 znakova koji se pojavljuju na ekranima onih koji su dio vaše virtualne zajednice. Te poruke se zovu 'tweets', a vaša mreža se zove 'followers' (oni koji prate vaše poruke). Twitter je narocito praktican za upotrebu preko mobilnog telefona jer ima jednostavno sucelje. Mnogi poslovni ljudi ga koriste kako bi brzo poslali informacije kao što su savjeti ili linkovi na zanimljive clanke. Tvrtke ga mogu koristiti kako bi povecale svoju popularnost i stvorile nove poslovne veze i kontakte.[34]

Last.fm je servis koji je pretežno orijentiran prema glazbi, ali kao i Twitter, sadrži socijalnu komponentu te omogucava upoznavanje ljudi slicnih glazbenih interesa i proširenje vlastitih glazbenih obzora.

Flickr je internetski servis koji služi za objavu digitalnih fotografija, sadrži i socijalizacijsku komponentu. Fotografije se tagiraju kljucnim rijecima cime je olakšano njihovo pretraživanje i kategoriziranje. Postoje i grupe u koje se možete uclaniti prema kriteriju kakve fotografije najcešce spremate.

Zakljucak

Buducnost je pocela! Društvene mreže su se u roku od nekoliko godina uspjele popularizirati i infiltrirati u naše svakodnevne živote. Dokaz za to može biti i cinjenica da je New Oxford American Dictionary ove godine za „Rijec godine" izabrao glagol „unfriend" iz podrucja društvenih mreža.[35] (Znacenje bi bilo „maknuti nekoga sa liste prijatelja na društvenoj mreži kao npr. Facebook".) Stranice za društveno umrežavanje imaju mnoge prednosti poput stvaranja novih prijateljstava i druženja, prosljedivanja i dijeljenja multimedije, jednostavnosti okupljanja pojedinaca oko neke ideje, dogovor oko projekta i sl. U tom svemiru postoje i potencijalne opasnosti poput fiktivnih identiteta, prijevara i laži koje uvelike utjecu na razvoj mladih osoba. Snažna društvena komponenta predstavlja i znatan ekonomski potencijal, kao u slucaju MySpace-a za ciju propast su krive upravo reklame. Stvoren je svijet gdje se sve brzo mijenja i prilagoduje, osobe se navikavaju na brz ritam života koji nije dosadan i uzbudljiviji je od stvarnog. Narednih godina nas ocekuje rast i razvoj novih usluga koje ce potaknuti korisnike na daljnje sudjelovanje u stvaranju novih nacina upotrebe opisanih naprednih komunikacijskih mogucnosti mreža u privatne, poslovne i edukacijske svrhe. Hoce li nam se stoga komunikacija poboljšati ili ce samo tonuti još dublje u površnost, to cemo još vidjeti...

Literatura

Online knjige

  • Steinfield, C.; Pentland, B.T.; Ackerman, M , Springer (2007) Communities and Technologies 2007 : Proceedings of the Third Communities and Technologies Conference, Michigan State University, 2007 [online]. (5.12.2009.)
  • Clanci dostupni preko online baze casopisa

  • Kaplan Andreas M., Haenlein Michael, (2010), Users of the world, unite! The challenges and opportunities of social media, Business Horizons, Vol. 53, Issue 1, p. 59-68. (5.12.2009.)
  • Tufekci, Zeynep (2008). Grooming, gossip, Facebook and Myspace. Information, Communication and Society, 11:4, 544 - 564. (5.12.2009.)
  • Online clanci na web stranicama

  • Beer, David. (2008). Social network(ing) sites...revisiting the story so far: A response to danah boyd & Nicole Ellison. Journal of Computer-Mediated Communication, 13 (2), 516-529. (5.12.2009.)
  • Böhringer, Martin. Really Social Syndication: A Conceptual View on Microblogging. sprouts.aisnet.org/612/2/paper_0.03.pdf (5.12.2009.)
  • Boyd, Danah M. ; Ellison , Nicole B. Social Network Sites: Definition, History, and Scholarship. http://jcmc.indiana.edu/vol13/issue1/boyd.ellison.html (5.12.2009.)
  • Cahill, Martin ; Hollier, Scott. Social Media Accessibility Review. http://www.mediaaccess.org.au/docs/Social%20Media%20Accessibility%20Review%20v1.0.pdf (5.12.2009.)
  • Govani, Tabreez ; Pashley, Harriet. Student Awareness of the Privacy Implications When Using Facebook. http://lorrie.cranor.org/courses/fa05/tubzhlp.pdf. (5.12.2009.)
  • Web stranice

  • About aSmallWorld. http://www.asmallworld.net/about. (5.12.2009.)
  • About BeutifulPeople. http://www.beautifulpeople.com/about (5.12.2009.)
  • Clark, Andrew. Facebook sells $240m stake to Microsoft. http://www.guardian.co.uk/business/2007/oct/24/usnews.digitalmedia (5.12.2009.)
  • Company history. http://www.youtube.com/t/about. (5.12.2009.)
  • Company Timeline. http://www.facebook.com/press/info.php?timeline (5.12.2009.)
  • Das, Anupreeta . Facebook sells 1.96 percent stake. http://uk.reuters.com/article/idUKTRE54P56T20090526. (5.12.2009.)
  • Facebook. http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook. (5.12.2009.)
  • Facebook: Largest, Fastest Growing Social Network. http://www.techtree.com/India/News/Facebook_Largest_Fastest_Growing_Social_Network/551-92134-643.html (5.12.2009.)
  • Facebook's Privacy Policy. http://www.facebook.com/policy.php (5.12.2009.)
  • Finding Friends with Facebook.

  • http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2005/07/68083 (5.12.2009.)
  • Fink, Steve. MySpace Overcome By Severe Phishing 'Epidemic'. http://wcbstv.com/technology/macys.myspace.phishing.2.564526.html (5.12.2009.)
  • Goldsmith, Belinda. "Unfriend" named word of 2009. http://www.reuters.com/article/idUSTRE5AG09H20091117. (5.12.2009.)
  • McCarthy, Caroline. Sixth place in Beijing for twin ConnectU founders. http://news.cnet.com/8301-13577_3-10018550-36.html?tag=mncol;title (5.12.2009.)
  • McGeehan, Ryan. Protect Yourself Against Phishing. http://blog.facebook.com/blog.php?post=81474932130 (5.12.2009.)
  • Nations, Daniel. What is LinkedIn? http://webtrends.about.com/od/profiles/fr/LinkedIn-bio.htm (5.12.2009.)
  • O'Reilly, Tim. What Is Web 2.0. http://oreilly.com/web2/archive/what-is-web-20.html (5.12.2009.)
  • Pofeldt, Elaine. Facebook, Twitter and More: The New Rules of Social Networking. http://moneywatch.bnet.com/career-advice/article/facebook-twitter-and-more-the-new-rules-of-social-networking/321204/. (5.12.2009.)
  • Schwartz, Bari M. Hot or Not? Website Briefly Judges Looks. http://www.thecrimson.com/article/2003/11/4/hot-or-not-website-briefly-judges/. (5.12.2009.)
  • Simplifying the Stream. http://developers.facebook.com/news.php?blog=1&story=321 (5.12.2009.)
  • Social media. http://en.wikipedia.org/wiki/Social_media. (5.12.2009.)
  • Statement of Rights and Responsibilities. http://www.facebook.com/terms.php (5.12.2009.)
  • što je društveni softver? http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/stoje.html. (5.12.2009.)
  • Tabak, Alan J. Hundreds Register for New Facebook Website. http://www. http://web.archive.org/web/20050403215543/www.thecrimson.com/article.aspx?ref=357292 (5.12.2009.)
  • Valenzuela, S. ; Park, N, ; Kee, Kerk F. Lessons from Facebook : The effect of social network Sites on college students social capital. (5.12.2009.)
  • Who we are. hotornot.com/pages/about.html (5.12.2009.)
  • Williams, Chris. Facebook wins Manx battle for face-book.com
  • http://www.theregister.co.uk/2007/10/01/facebook_domain_dispute/ (5.12.2009.)

Popis priloga

  • Slika 1. Mark Zuckerberg URL: http://urbanchristiannews.com/ucn/mark-zuckerberg.jpg
  • Slika 2. Prikaz thefacebook.com stranice URL: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/en/f/f8/Thefacebook.png
  • Slika 3. Ured Facebooka u Palo Altu URL:http://www.archdaily.com/34602/facebook-offices-oa-studio/
  • Slika 4. logo WeRead aplikacije URL: http://photos-f.ak.fbcdn.net/photos-ak-sf2p/v43/197/2406120893/app_1_2406120893_3649.gif
  • Slika 5. logo Flixter aplikacije URL: http://profile.ak.fbcdn.net/object3/1176/118/n2558160538_3799.jpg
  • Slika 6. logo Growing gifts URL: http://photos-b.ak.fbcdn.net/photos-ak sf2p/v43/45/2402094537/app_1_2402094537_5414.gif
  • Slika 7. Grupe o fotografiji URL: URL: http://www.facebook.com/search/?init=srp&sfxp&q=groups&o=69&c1=4&c2=62&s=60#/search/?init=srp&sfxp=&o=69&q=photography
  • Slika 8. Prikaz pocetne stranice Facebooka URL: http://www.facebook.com/home.php?
  • Slika 9. Primjer neprilagodenog Myspace profila URL: http://images3.makefive.com/images/200847/56eb00f582b2fcf6.jpg
  • Slika 10. Primjer dobro dizajnirane stranice glazbenika URL: http://www.myspace.com/michellebranch
  1. Steinfield, C.; Pentland, B.T.; Ackerman, M , Springer (2007) Communities and Technologies 2007 : Proceedings of the Third Communities and Technologies Conference, Michigan State University, 2007 [online]. (5.12.2009.)
  2. isto
  3. Valenzuela, S. ; Park, N, ; Kee, Kerk F. Lessons from Facebook : The effect of social network Sites on college students social capital. (5.12.2009.)
  4. O'Reilly, Tim. What Is Web 2.0. http://oreilly.com/web2/archive/what-is-web-20.html (5.12.2009.)
  5. About aSmallWorld. http://www.asmallworld.net/about. (5.12.2009.)
  6. About BeutifulPeople. http://www.beautifulpeople.com/about (5.12.2009.)
  7. Kaplan Andreas M., Haenlein Michael, (2010), Users of the world, unite! The challenges and opportunities of social media, Business Horizons, Vol. 53, Issue 1, p. 59-68. (5.12.2009.)
  8. Social media. http://en.wikipedia.org/wiki/Social_media. (5.12.2009.)
  9. Company history. http://www.youtube.com/t/about. (5.12.2009.)
  10. što je društveni softver? http://www.carnet.hr/tematski/drustvenisoftver/stoje.html. (5.12.2009.)
  11. Boyd, Danah M. ; Ellison , Nicole B. Social Network Sites: Definition, History, and Scholarship. http://jcmc.indiana.edu/vol13/issue1/boyd.ellison.html (5.12.2009.)
  12. Who we are. hotornot.com/pages/about.html (5.12.2009.)
  13. Schwartz, Bari M. Hot or Not? Website Briefly Judges Looks. http://www.thecrimson.com/article/2003/11/4/hot-or-not-website-briefly-judges/. (5.12.2009.)
  14. Tabak, Alan J. Hundreds Register for New Facebook Website. http://www. http://web.archive.org/web/20050403215543/www.thecrimson.com/article.aspx?ref=357292 (5.12.2009.)
  15. Facebook. http://en.wikipedia.org/wiki/Facebook. (5.12.2009.)
  16. Finding Friends with Facebook. http://www.wired.com/culture/lifestyle/news/2005/07/68083 (5.12.2009.)
  17. Williams, Chris. Facebook wins Manx battle for face-book.com http://www.theregister.co.uk/2007/10/01/facebook_domain_dispute/ (5.12.2009.)
  18. Clark, Andrew. Facebook sells $240m stake to Microsoft. http://www.guardian.co.uk/business/2007/oct/24/usnews.digitalmedia (5.12.2009.)
  19. Das, Anupreeta . Facebook sells 1.96 percent stake. http://uk.reuters.com/article/idUKTRE54P56T20090526. (5.12.2009.) [20] McCarthy, Caroline. Sixth place in Beijing for twin ConnectU founders. http://news.cnet.com/8301-13577_3-10018550-36.html?tag=mncol;title (5.12.2009.)
  20. Company Timeline. http://www.facebook.com/press/info.php?timeline (5.12.2009.)
  21. Statement of Rights and Responsibilities. http://www.facebook.com/terms.php (5.12.2009.)
  22. Simplifying the Stream. http://developers.facebook.com/news.php?blog=1&story=321 (5.12.2009.)
  23. Beer, David. (2008). Social network(ing) sites...revisiting the story so far: A response to danah boyd & Nicole Ellison. Journal of Computer-Mediated Communication, 13 (2), 516-529. (5.12.2009.)
  24. Tufekci, Zeynep (2008). Grooming, gossip, Facebook and Myspace. Information, Communication and Society, 11:4, 544 - 564. (5.12.2009.)
  25. Govani, Tabreez ; Pashley, Harriet. Student Awareness of the Privacy Implications When Using Facebook. http://lorrie.cranor.org/courses/fa05/tubzhlp.pdf. (5.12.2009.)
  26. McGeehan, Ryan. Protect Yourself Against Phishing. http://blog.facebook.com/blog.php?post=81474932130 (5.12.2009.)
  27. Facebook's Privacy Policy. http://www.facebook.com/policy.php (5.12.2009.)
  28. Cahill, Martin ; Hollier, Scott. Social Media Accessibility Review. http://www.mediaaccess.org.au/docs/Social%20Media%20Accessibility%20Review%20v1.0.pdf (5.12.2009.)
  29. Fink, Steve. MySpace Overcome By Severe Phishing 'Epidemic'. http://wcbstv.com/technology/macys.myspace.phishing.2.564526.html (5.12.2009.)
  30. Facebook: Largest, Fastest Growing Social Network. http://www.techtree.com/India/News/Facebook_Largest_Fastest_Growing_Social_Network/551-92134-643.html (5.12.2009.)
  31. Nations, Daniel. What is LinkedIn? http://webtrends.about.com/od/profiles/fr/LinkedIn-bio.htm (5.12.2009.)
  32. Böhringer, Martin. Really Social Syndication: A Conceptual View on Microblogging. sprouts.aisnet.org/612/2/paper_0.03.pdf (5.12.2009.)
  33. Pofeldt, Elaine. Facebook, Twitter and More: The New Rules of Social Networking. http://moneywatch.bnet.com/career-advice/article/facebook-twitter-and-more-the-new-rules-of-social-networking/321204/. (5.12.2009.)
  34. Goldsmith, Belinda. "Unfriend" named word of 2009. http://www.reuters.com/article/idUSTRE5AG09H20091117. (5.12.2009.)

上一篇:Banyak para cendekiawan memperdebatkan 下一篇:Het verhaal wordt chronologisch verteld.